Djeca u krevetu - kako se dobro naspavati?

Više je mogućih razloga zašto djeca dolaze spavati mami i tati u krevet, od toga da se boje mraka do želje da nadoknade vrijeme s roditeljem koji im nedostaje tijekom...

Više je mogućih razloga zašto djeca dolaze spavati mami i tati u krevet, od toga da se boje mraka do želje da nadoknade vrijeme s roditeljem koji im nedostaje tijekom dana. U najvećem broju slučajeva zapravo se radi o jednostavnom razlogu, djeca osjećaju potrebu za sigurnošću, a blizina mame i tate upravo to im daje.

Više od 50 posto djece do navršene šeste godine života svaku noć provodi u roditeljskom krevetu. Uglavnom su tamo od rođenja.

Majkama je najjednostavnije, u vremenu kad doje, imati djecu pored sebe. Česti noćni podoji u takvim okolnostima omogućuju im da uhvate više sna nego što bi to bio slučaj kada bi se morale dizati po dijete koje plače i koje je gladno. Djeca koja spavaju u kinderbetu kraj roditeljskog kreveta, nakon što ga prerastu samo se presele k mami i tati.

Majke su "krive"

Kulturološki se majke smatra nježnijima i emotivnijima pa ih se etiketira kao glave “krivce” zašto djeca spavaju u krevetu s roditeljima. Plaši ih se da će tako razmaziti djecu, patološki ih vezati uz sebe i učiniti nesamostalnima.

To ne može biti dalje od istine. Pokazalo se da su djeca koja spavaju s roditeljima u krevetu emotivno stabilnija, zrelijih reakcija i samostalnija u odnosu na djecu kojoj su roditelji zabranili da s njima spavaju.

Posebno se to odnosi na onu djecu čiji su roditelji slušali savjete kako da najbolje odviknu dijete od spavanja u njihovom krevetu pa ih puštali da plaču u svojoj sobi sve dok ne zaspu. Djeci se na taj način šalje kriva poruka da roditelj nije uvijek tu za njih, da neće doći kada će ga trebati da mu pruži utjehu.

Benefiti spavanja u roditeljskom krevetu

Osim što su djeca koja su spavala s mamom i tatom u krevetu zrelija i samostalnija, oni imaju više samopouzdanja i ostvaruju bolje rezultate u obrazovnom sustavu.

Ako govorimo o malim bebama, benefiti za njih još su veći, posebno ako ih majka doji. Osjećaju se sigurnima, a zbog češćih noćnih podoja sitiji su i bolje spavaju.

Spavanje dojenčadi s roditeljima u krevetu povezuje se i sa smanjenim rizikom od sindroma iznenadne dojenačke smrti. Tako mala djeca preuzimaju obrasce disanja u snu od svojih roditelja i rjeđe ulaze u najdublju fazu sna kada se on najčešće i događa.

Djeca koja spavaju s roditeljima, kažu liječnici, imunološki su stabilnija, a to povezuju s manjkom stresa kojem bi inače bili izloženi sami u vlastitoj sobi.

Minusi zajedničkog spavanja

Osim što dolaskom djece u krevet majka i otac neminovno gube dio svoje intime, ako jedan od roditelja inzistira da dijete spava s njima u krevetu, a drugi se oštro protivi, posljednji bi se mogao osjetiti odbačenim i izoliranim. Rođenjem djeteta u odnosu među partnerima ionako dolazi do velikih promjena, mnogo je manje vremena kojeg mogu posvećivati jedno drugome i prirodno dijete postaje centar obitelji.

Zreli, odrasli ljudi brzo se nauče nositi s tim osjećajima i uspijevaju balansirati između roditeljske i partnerske uloge.

Problem kod zajedničkog spavanja djeteta i roditelja jest udobnost spavanja, odnosno odabir madraca. Sasvim sigurno madrac koji odgovara roditeljima nije namijenjen maloj djeci i kao takav nije prilagođen njihovoj tjelesnoj težini i razvojnim potrebama.

Djeca nemirno spavaju, nesvjesno i nekontrolirano udaraju roditelje ručicama ili nožicama, u želji da im budu blizu dolaze sve bliže mami ili tati, tjerajući ih tako na rub kreveta ili u neadekvatne položaje.

U takvim okolnostima roditelji se žale da se bude nenaspavani, s bolovima u leđima ili vratu. Spas mnogi pronalaze u odlasku jednog od roditelja iz kreveta u dječju sobu na spavanje.

Međutim, dječji krevet opremljen madracem i podnicama prilagođenima djetetu, nije adekvatan za spavanje odrasle osobe i mogao bi biti premekan pa i nije neko rješenje problema.

Vrijeme je za samostalno spavanje

Ipak, dođe vrijeme kada je za dijete dobro da se osamostali i krene u vlastitu sobu spavati. Psiholozi savjetuju da se dijete oko četvrte godine života polako počne pripremati za odlazak iz zajedničkog u svoj krevet. Kod djeteta koje je naviklo spavati s roditeljima to neće proći bez protesta, ali ako budete ustrajni i čvrsti u odluci, mogli biste tu situaciju vrlo brzo riješiti.

Kako biste olakšali sebi i djetetu, bilo bi dobro da razmislite o tome da:

• uključite dijete u odabir vlastitog kreveta;
• kupite posteljinu s njegovim najdražim likovima iz crtića;
• ostavite upaljeno svjetlo u hodniku ili malu noćnu lampicu u sobi ako se dijete boji mraka;
• uvijek slijedite istu rutinu prije spavanja, primjerice pričanje priče za laku noć ili kratko maženje;
• dozvolite djetetu da odabere plišanca koji će mu cijele noći praviti društvo.

Osim praktičnih savjeta kako da dijete što bezbolnije iselite iz vlastitog kreveta, za njegovu dobrobit ipak je najvažnije da mu sobu opremite kvalitetnim krevetom i madracem koji je prilagođen njegovim potrebama, težini i dobi.

Posavjetujte se sa stručnjacima koji madrac odabrati kako bi se vaš klinac budio naspavan, radostan i pun energije.

Provjerite ponudu Hespo dječjih madraca