Koliko sna nam je uistinu potrebno za zdravlje nas i djece?
Često se vode rasprave među roditeljima koliko sati djeca spavaju, kada bi trebala odlaziti leći? No, rijetko se priča o tome zašto je san toliko važan ne samo za djecu, nego i za roditelje, te da nije važno samo koliko sati spavate nego kada odlazite leći.
Često se vode rasprave među roditeljima koliko sati djeca spavaju, kada bi trebala odlaziti leći. No, rijetko se priča o tome zašto je san toliko važan ne samo za djecu, nego i za roditelje, te da nije važno samo koliko sati spavate nego kada odlazite leći.
Naime, noćni san je nenadomjestiv. Prirodno gledano, naše tijelo je "programirano" da mu je idealan odlazak na spavanje dva sata iza mraka. Naravno da to nekad nije moguće ostvariti, posebice u zimskim mjesecima kada mrak pada vrlo rano, no liječnici savjetuju da je vrlo važno da odrasli odlaze na spavanje oko 22 sata, a djeca oko 20 sati.
Zašto?
Noć je priodni stimulans za sekreciju raznih hormona koji nam pomažu u psihičkom i fizičkom zdravlju. U prvom redu to znači izlučivanje hormona melatonina koji djeluje kao najjači antioksidans u tijelu i stimulator imuniteta.
Stručnjaci kažu da žlijezda u mozgu, pod utjecajem cirkadijarnog ritma, odnosno ritma izmjene dana i noći, navečer započinje izlučivati melatonin. Melatonin snižava nivo kortizola, hormona stresa, umiruje tijelo i priprema ga za mirovanje, odnosno za san. Nema dobrog sna bez melatonina, a odlazak na spavanje poslije ponoći, putovanje u druge vremenske zone, značajno utječe na razine melatonina u krvi.
Da bi se kvalitetno odmorili i pripremili za spavanje važno je da nivo kortizola (hormona stresa) padne. Priodno, kod zdravih ljudi razina kortizola drastično pada iza 20 sati, omogućujući tako melatoninu da započne spavanje. To znači da bi iza 20 sati trebalo prekinuti svaku aktivnost, dozvoliti da se kortizol umiri i da melatonin počne svoje antioksidativno djelovanje.
Uz melatonin i kortizol, za san je važan i hormon rasta koji se izlučuje između 23 i 1 sat iza ponoći. Kod djece ima izraziti učinak na rast tijela, dok kod odraslih ljudi održava elastičnost kože i mišićnu masu, te ima snažan utjecaj na samopouzdanje i čvrstoću volje. Stručnjaci kažu da taj hormon ima liderske karakteristike te omogućuje regeneraciju tijela.
Zato ako večeras planirate ostati duže budni, razmislite još jedanput. Osim što se odričete djelovanja ovih važnih hormona, riskirate poremaćaj hormona posebice inzulina koji je izravno odgovoran za glukozu u krvi i posjećaj gladi. Ljudi koji noću ne spavaju ili kasno odlaze leći, imaju više šansi oboljeti od dijabetesa te debljati se.
A kakva je situacija kod djece i tinejdžera?
Djeca trebaju puno više sna od odraslih - u pravilu djeca do 2 godine trebala bi dnevno spavati 13 sati i to 10-11 sati po noći, a 1-3 sata po danu. Djeca od 3 do 6 godina dnevno bi trebala spavati od 10 do 13 sati, s tim da se svake godine postepeno smanjuje dnevni odmor. Predškolarci ne trebaju spavati danju, ali noću bi i dalje trebali spavati oko 10-11 sati dnevno. Broj sati postepeno opada, ali svejedno pazite da vaši tinejdžeri odlaze spavati na vrijeme te da ne zamijene dan za noć.
Preporuka je da na počinak treba ići u roku 2 sata od kada je nastupila tama, a buditi se treba u roku 2 sata od nastupa dana, što govori da svoje spavanje trebamo prilagoditi sezoni, te poštovati ciklus dan i noć.
Ako je uzrok vašem lošem snu loš madrac, u tome vam možemo pomoći. Proučite ponudu naših madraca na ovom linku.
Fotografije: Unsplash
